Tko god je u životinji pronašao prijatelja, došao je do zaključka da je taj prijatelj uljepšao njegov život. Ljudi koji posjeduju kućnog ljubimca su dosta zadovoljniji, izbalansirani i zdraviji. U socijalnom okruženju su dosta komunikativniji, aktivniji te samopouzdaniji. Iako životinje ne mjenjaju međuljudske odnose, doprinose općenito da se bolje osjećamo.

Često može čak i najmanja životinja dovesti do zdravstvenog poboljšanja. Sve više se u koncepte terapija uključuju životinje. Psiholozi već dugo znaju da se vlasnici pasa koji imaju probleme, bolje nose s njima od ljudi bez pasa. Životinje podržavaju osobu u mnogim aspektima kako bi se bolje osjećali. Ne štite nas samo od usamljenosti, već pružaju i neprocjenjivu emocionalnu podršku.

Životinje potiču na aktivnosti, na redovno odvijanje svakodnevnice, dobar su slušatelj bez protivljenja, djeluju kao tješitelj te pružaju životu ponovno svrhu. Kad je pas upitanju, moramo ujutro ustati izvesti ga u šetnju, za psa se mora otići u kupovinu, te same te aktivnosti potiču na veću interakciju sa okruženjem. Na taj način se može npr. sramežljivost poptuno razbiti.

Psi su najbolji socijalni posrednici. Pas zahtjeva te potiče na akcije. Pošto je držanje životinja povezano sa mnogo odgovornosti, ljudi koji imaju neku vrstu mentalnog poremećaja, mogu biti preopterećeni. Prije izbora životinje treba uzeti u obzir koliko je osoba sposobna. Tko se želi manje vezati za životinju najbolje je sa mačkom jer mačka traži manje pažnje od psa. Slični primjeri su ptice, zečevi, zamorci, hrčci jer za njih možemo lakše nekoga naći da pazi na njih kada mi nismo u mogućnosti.

Druga mogućnost je dijeliti kućnog ljubimca sa prijateljem, odnosno podijeliti odgovornost. Sve je učestalije uključivanje kućnih ljubimaca u tretman terapije. Životinje mnogo pomažu osobama oboljelim od demencije, imaju pozitivan utjecaj, na zdravstveno stanje.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here