Jedna obitelj može solidno živjeti od dva hektara borovnica, 3,5 do četiri hektara malina…

Milan Krkobabić, ministar bez portfelja u Vladi Srbije zadužen za regionalni razvoj i koordinaciju javnih preduzeća i akademik Dragan Škorić, pozvali su građane Srbije koji su privremeno ili trajno izgubili posao u inostranstvu da u svojoj domovini osnuju ekonomski održiva poljoprivredna imanja ili da se pridruže nekom od postojećih zadruga.

Prema riječima predsjednika Aleksandra Vučića, nakon izbijanja pandemije u zemlju se vratilo oko 400.000 građana.

Krkobabić i Škorić, kao kopredsjedavajući Nacionalnog tima za preporod Srbije, istakli su da svi građani koji su sada stigli iz inostranstva svoju budućnost mogu realizirati u vlastitoj ili kooperativnoj mini mljekari ili stočarstvu, u voćnjaku, vinogradu, plasteniku, pčelarstvu, proizvodnji ljekovitog bilja ili u ruralnom turizmu, kako prenose srpski mediji.

Primjenom visokih tehnologija i savjeta domaćih stručnjaka s poljoprivrednih fakulteta i više znanstvenih instituta građani mogu proizvoditi ukusnu i zdravu hranu te svoje proizvode brednirati, izjaljuju Krkobabić i Škorić.

Krkobabić je objasnio da se voćarstvo pokazalo kao odličan model pri razvoju nerazvijenih područja Srbije te u rješavanju ekonomskih, socijalnih i demografskih problema.

On je dodao da su stručnjaci procijenili da jedna porodica u Srbiji može solidno da živi od dva hektara borovnica, 3,5 do četiri hektara malina, 2,5 do tri hektara jagoda i trešanja, a tko se opredjeli za uzgoj kupine, jabuke i kruške na pet hektara ili orah, lješnjak, trešnja, šljiva ili breskva na površini od 10 hektara. Voćarstvo se može razviti u svim delovima Srbije.

Ministrica za demografiju i populacijsku politiku Slavica Đukić Dejanović , izjavila je da država sada ima šansu uraditi nešto konkretno za povratnike.

“Kada epidemija završi, voljeli bismo da svi one koji su se sada vratili iz inozemstva ostanu, jer su to uglavnom radno aktivni ljudi. Smatramo da će zamah koji smo kao država pokrenuli kroz investicije i stvaranjem novih radnih mjesta pružiti prostor većini povratnika da ostanu u svojoj domovini i ovdje nastavljaju porodični i profesionalni život ”, kaže Đukić Dejanović.

Prema njenim riječima, identifikovan je određeni broj industrijskih postrojenja u jugoistočnoj Srbiji, na koju utječe depopulacija. Ona dodaje da su već vidljivi neki parametri koji ukazuju na to da je to imalo pozitivan učinak na migraciju iz tih krajeva.

“Trenutno je za očekivati da će se pojedini željeti vratiti se iz inostranstva u svoj rodni kraj”, izjavljuje Đukić Dejanović.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime