Razina štetnih tvari i zagrijavajućih plinova u zraku u nekim gradovima i regijama je značajano opala jer koronavirus utječe na posao i putovanja.

Istraživači iz New Yorka su izjavili da su njihovi rezultati pokazali da je ugljični monoksid, većinom iz automobila, smanjen za gotovo 50% u odnosu na prošlu godinu. Emisije plinova CO2 koji zagrijavaju planetu također su naglo smanjene. Ali znanstvenici upozoravaju da bi se emisije mogle naglo povećati nakon pandemije.

S padom globalne gospodarske aktivnosti kao posljedicom pandemije koronavirusa, nije iznenađujuće smanjenje emisije raznih plinova povezanih s energijom i transportom. Znanstvenici tvrde da bi do svibnja, kada su emisije CO2 na vrhuncu zbog raspadanja lišća, zabilježene razine mogle biti najniže od financijske krize prije desetak godina.

Iako je još rano, podaci prikupljeni u New Yorku ovog tjedna ukazuju da upute za sprječavanje nepotrebnih putovanja imaju značajan utjecaj.

Procjenjuje se da je razina prometa u gradu niža za 35% u odnosu na godinu ranije. Istraživači sa Sveučilišta Columbia su došli do zaključka da su se Emisije ugljičnog monoksida, uglavnom zbog automobila i kamiona, smanjile za oko 50% tijekom nekoliko dana ovog tjedna. Također su otkrili da je u New Yorku došlo do pada CO2 i metana za 5-10%.

“New York je imao izuzetno visoku razinu ugljičnog monoksida u posljednjih godinu i pol”, rekao je prof. Roisin Commane sa Sveučilišta Columbia, koji je ispitivao zagađenost zraka u New Yorku. “A ovo je najčišće što sam ikad vidio. To je manje za polovicu od onoga što obično vidimo u ožujku.”

Analiza provedena za web stranicu Carbon Brief, koja se bavi klimatskim uticajima, piše da je u Kini došlo do pada potrošnje energije i emisija za 25% u razdoblju od dva tjedna. Stručnjaci smatraju, da će trenutne okolnosti ove godine u Kini vjerojatno dovesti do pada emisija ugljika za 1%. I Kina i sjeverna Italija također su zabilježile značajne padove dušičnog dioksida, radi manjeg korištenja automobila i stagnacije industrijskih aktivnosti. Plin je ozbiljan zagađivač zraka te neizravno doprinosi zagrijavanju planete.

Ograničavanjem zrakoplovstva te zbog mnogih ljudi koji rade od kuće, niz emisija u mnogim zemljama vjerojatno slijedi isti silazni put. Iako će ljudi koji rade od kuće vjerojatno povećati upotrebu grijanja i električne energije, zabrana poslovnih putovanja i opće usporavanje ekonomije vjerojatno će utjecati na ukupne emisije. “Očekujem da ćemo od početka svibnja do kraja svibnja imati najniže vrijednosti CO2 koje smo imali na sjevernoj hemisferi od 2009 godine ili čak i prije”, rekao je profesor Commane. Ovo mišljenje djele i drugi stručnjaci na terenu, koji vjeruju da će obustava rada utjecati na razinu CO2 za cijelu ovu godinu.

“Ovisit će o tome koliko dugo će pandemija trajati te koliko je rašireno usporavanje gospodarstva, posebno u SAD-u. No, najvjerojatnije mislim da ćemo ove godine uočiti nešto ui globalnim emisijama”, rekla je prof Corinne Le Quéré sa Sveučilišta Istočne Anglije. “Ako bude trajalo još tri do četiri mjeseca, sigurno bismo mogli primjetiti neko smanjenje.” Ono što će vjerojatno utjecati na stopu emisija ugljika i na onečišćenje zraka je način na koji vlade odluče ponovno stimulirati svoja gospodarstva nakon što se pandemija ublaži. U 2008-09 godini, nakon globalnog financijskog pada, emisije ugljika su se povećale za 5% kao rezultat veće upotrebe fosilnih goriva.

U narednim mjesecima vlade će imati priliku promijeniti taj ishod. Na primjer, mogli bi inzistirati na tome da se spašavanje zrakoplovnih tvrtki temelji na znatno strožijim mjerama smanjenja zrakoplovnih emisija. “Vlade sada moraju biti jako oprezne u načinu na koji će ponovno stimulirati svoja gospodarstva, imajući u vidu da se više neće vezati za fosilna goriva”, rekao je prof Le Quéré. “Oni bi se trebali usredotočiti na one stvari, uspomoć kojih bi smanjili emisije, poput obnove zgrada, stavljanja toplinskih pumpi i električnih punjača. Ovo uopće nisu komplikovani radovi i s njihovom realizacijom se može odmah krenuti, oni samo čekaju financijski povod.”

Međutim, neki tvrde da bi se, ukoliko pandemija potraje, svaki poticaj vjerojatno usredotočio na promicanje ekonomskog rasta bez obzira na utjecaj na okoliš. “Svakako mislim da bi se klimatski značaj zanemario. U ovom slučaju, ne postoji suviše nade da poticaj zahvata čistu energiju (obnovljive izvore energije)”, rekao je prof. Glen Peters iz Centra za međunarodna klimastka istraživanja. “Bilo koji poticaj pomoći će onima koji su izgubili radna mjesta na primjer u sektorima turizma i uslužnih djelatnosti. Mislim da se ovo jako razlikuje od globalne financijske krize. Jedina prednost bi mogla biti učenje novih vještina za rad od kuće te stimulacija gradnje solarnih i vjetro elektrana “

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime